Mediji, od zavođenja do manipuliranja
Sead Alić

Kroz sedam temeljnih poglavlja autor najprije postavlja kontekst (Göbelsova galaktika) manipulacije (medijsko preoblikovanje pojedinca u masu, korištenje medija u ratne svrhe itd.) i zavođenja, iznoseći tezu da su totalitarni režimi 20. st. velikim dijelom posljedica ovih tehnologija (masovnog komuniciranja). To nalaže potrebu ponovnog, interkulturalnog promišljanja mjesta i uloge književnosti i filozofije u novim, medijima preoblikovanim i manipulacijama i zavođenjem kontaminiranim svjetovima kultura, religija, politika, znanosti... Pojam "zavođenje" autor locira kod Baudrillarda i Kierkegaarda.
Uvidom u "osuđenos"? na komunikaciju, brzinu, medije i promjenu recepcije svijeta i umjetnosti Alić postavlja pitanje: Što znači pojava tehničke reproduktibilnosti umjetničkog djela za umjetnost, posebice književnost te koliko je mogućnost umnažanja u beskonačnost književne i umjetničke ljepote, odredila suvremene oblike recepcije?
Suvremene manipulacije zavođenjem medijima, političkim obećanjima, otvaranjem prostora za nadu od strane religijskih hijerarhija i velikih korporacija ? imaju svoj začetak u ustanovljenju logosa i njegovom suprotstavljanju mythosu. Svijet je instrumentaliziran onog trenutka kada je započelo reduciranje ljudskog odnosa prema svijetu na jezičko-tehnički-praktičko-instrumentalni odnos... Suvremeni mediji razvijaju nova "Big Brother" barbarstva, a suvremena se zapadna ?korporacijska? demokracija skriva iza lijepe riječi, slike, zavodljivog tijela, primitivne igre, hipnotičkog televizijskog svjetla. To dovodi do toga da se demokracija zaustavlja pred vratima velikih svjetskih korporacija.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao filozofiju i kroatistiku. Demonstrator profesoru Grliću. 1978. urednik u redakciji Studentskog lista. Kratko član Kugla glumišta. Kao student, s grupom mladih autora izvodi, u ITD-u, večer poezije i šansona: „Iza“; zajedno s Križevačkim komornim teatrom sudjeluje u predstavama Drama graditelja (na IFSK-u) i Psovka. Član rock grupe Anarhokor.

Objavljivao prikaze knjiga i tekstove u časopisima: Naše teme, Kulturni radnik, Filozofska istraživanja, Polja, Dometi, Student, Studentski list, Mladina, Zvono, Zarez, Epoha…; sudjelovao predavanjem u prvoj ljetnoj Filozofskoj školi na Cresu. Kratko, član Vijeća Hrvatskog filozofskog društva i voditelj grupe za medije Komunikološkog društva. Magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom: Iskustvo estetičke misli Waltera Benjamina (Gajo Petrović, Nadežda Čačinović, Danilo Pejović).

Prvih godina Radija 101 radio na tom mediju kao urednik i voditelj (Frigidna utičnica, Intervencija i kreiranje prvih reklama Radija 101). Dvije sezone honorarni asistent marksizma na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Slijede poslovi u izdavačkoj kući August Cesarec, na Z3 TV programu, te u podružnicama svjetskih marketinških agencija BBDO i PUBLICIS (copywritter i kreativni direktor). Kreator imena i prvog koncepta akcije Dobro je činiti dobro.

U suradnji s Fakultetom političkih znanosti i Otvorenim društvom realizira seriju filmova o demokraciji; surađuje i na projektima ŠNZ Andrija Štampar; producira tridesetak dokumentarnih filmova i oko 120 emisija Knjigom u glavu. Osniva Kulturni centar (KCCK) u Zagrebu.

Na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije u Zagrebu, prijavio doktorsku radnju: Filozofija medija Marshalla Mcluhana.