Puzzlerojc
Saška Rojc

Ova zbirka pjesama vrlo je važna, u njoj nema pretenzija za otvaranjem eshatoloških pitanja, ona predstavlja snažno svjedočanstvo o odrastanju jedne mlade žene u okrutnom vremenu u kojem pogled unatrag pomaže da se pronađe snaga za - ići dalje. (Darija Žilić, booksa.hr)

Pjesnikinja slaže kolaže svojih impresija, lucidno poantirane fragmente zbilje, profiltrirane kroz sito iskustva i često uobličene osebujnom strašću za ponekad doslovnim, a ponekad začudnim, gotovo nadrealističkim lirskim govorom. "Znaš li razliku između ogledati se i zrcaliti se, Saška? Ti se ogledaš, tvoj odraz se zrcali. U ogledalu ne vidiš
vrh svoje glave ni stopala od gležnja, stojiš u hodniku dok ne pomodriš od hladnoće. Nokti su ti ljubičasti, grudi
ti izgledaju kao da ih je netko prišio na torzo, to je zbog dječačkog lica. Ispod pupka si obrijana i vidi ti se
klitoris, tvoje oči zbunjeno gledaju, ramena su ti opuštena. Kroz tanku kožu se naziru žile. Saška zašto plačeš u
ogledalu, što će reći ljudi?"