Susanin efekt
Peter Høeg

Glavni je lik romana-trilera Susanin efekt 43-godišnja Susan, profesorica eksperimentalne fizike s nevjerojatnom sposobnošću izazivanja iskrenosti u osoba – ljudi joj se jednostavno povjeravaju.
Susan je oduvijek željela da joj život bude sređen kao periodni sustav, međutim to nije bilo ostvarivo. Fizički se obračunala s jednim bolivudskim glumcem u kasinu u Indiji i predstoji joj duga zatvorska kazna. Suprug joj je imao aferu s maloljetnicom, a djeca su također u neprilikama. Posjećuje ju bivši državni službenik Thorkild Hegn i nudi joj da izvuče i vrati u Dansku cijelu obitelj, ali uz uvjet da mu Susan stavi na raspolaganje svoj posebni talent, odnosno da pronađe posljednje preživjele članove tzv. Komisije za budućnost koju je danska vlada osnovala 1970-ih i iz njih izvuče što je pisalo u njezinu posljednjem referatu. Navodno se u njemu predviđa krah danske demokracije i skoro uništenje zapadnog svijeta. Vlada 2015. godine ukida Komisiju, drži u tajnosti taj posljednji referat i svim snagama radi na tajnom pokušaju da spasi četiri tisuće najvažnijih osoba u državi, dakle elitu. Susan pokušava razotkriti taj vladin plan, ali istovremeno i preživjeti. Državni aparat i mediji skrivaju istinu, i dok svi predosjećaju da se približava opća propast, ostavlja se neupućeni narod da i dalje živi u nekontroliranoj potrošnji sve dok ne bude prekasno. Time započinje avantura Susan i njezine obitelji i utrka s vremenom u prljavoj borbi za vlast između znanstvenika, političara i bogataša.
Rafinirani je to, napeti roman o društveno relevantnim temama: društvenoj nejednakosti, korumpiranim političarima i državnim službenicima, zagađivanju okoliša i njegovu destruktivnom utjecaju na našu civilizaciju. Susanin efekt istovremeno je društvena kritika Zapada u raspadanju, studija karaktera suvremene, rastrgane žene-znanstvenice, ljubavna priča, te nagovještaj onoga što je, zapravo, najvažnije u ljudskom životu.

PETER HØEG rođen je 1957. u Kopenhagenu. Diplomirao je komparativnu književnost na Kopenhaškom sveučilištu. Strastveni je planinar, pomorac, mačevalac i baletan te veliki štovatelj prirode. Lektor je na Sveučilištu u Odenseu i član kazališne skupine u Tanzaniji.
Godine 1988, nakon sedam godina rada, objavljuje prvi roman, Predodžba o 20. stoljeću (Forestilling om det tyvende arhundrede), koji je odmah privukao veliku pozornost. Godine 1990. izlaze mu Noćne priče (Fortallinger om natten; hrvatski prijevod Đ. Žlebačić-Sorensen: U istoj noći, Zenica, 2006), a 1992. roman Smilla osjeća snijeg (Froken Smillas fornemmelser for sne; hrvatski prijevod M. Rumac, Zagreb, 1997), moderni urbani triler koji ga je učinio najčitanijim danskim suvremenim piscem u Danskoj i izvan nje. Slijede filozofski roman Možda prikladni (De maske egnede, 1993), ekološki triler Žena i majmun (Kvinden og aben, 1996), te romani Tiha djevojčica (Den stille pige, 2006), Djeca čuvara slonova (Elefantpassernes born, 2010) i Susanin efekt (Effekten af Susan, 2014).