Kronika aliti spomen vsega svieta vikov
Pavao Ritter Vitezović

Kao petu knjigu u nizu "Oživljena baština" nakladnička kuća ArTresor objavljuje "Kroniku aliti spomen vsega svieta vikov po zlatnomu vitezu Pavlu Vitezoviću na svitlo danu (1696.)", u pretisku i u latiničnome prijepisu (transkripciji), te s glosarijem i s opširnim pogovorom o Vitezovićevu životu i o "Kronici".

Tekst je transkribirao, glosarij sastavio, pogovor napisao i knjigu za tisak priredio Alojz Jembrih.

Čitatelju dolazi u ruke jedno nadasve vrijedno hrvatsko povijesno djelo, koje je tiskano u Zagrebu, u tiskari kojoj je Pavao Ritter Vitezović bio ravnateljem, imenovan od Hrvatskoga sabora 1694. godine.

Vitezovićeva je "Kronika" (1696.) u 18. st. doživjela još tri izdanja s dopunama. Budući da je godine 1992., u pretisku, već objavljena "Kronika Antuna Vramca" (1578.), koju je Vitezović uvrstio u svoju "Kroniku", ovaj će pretisak biti zanimljiv prije svega povjesničarima i povjesničarima hrvatskoga jezika, jer se vidi u kojoj je mjeri sadržajno i jezično Vitezović odstupio od Vramčeve "Kronike".

U "Pogovoru", uz poznate dosadašnje podatke, doneseni su i novi podatci o Vitezoviću s nekim ispravcima. Pretisak Vitezovićeve "Kronike" (1696.) izrađen je prema primjerku koji je pohranjen u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a desetak je stranica iznova snimljeno iz primjerka koji se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Zbirci rukopisa i starih knjiga.

Nizom "Oživljena baština" doista je omogućeno da je i Vitezovićeva "Kronika" postala oživljenom, a to znači da će biti drago i poželjno štivo svima koji cijene svekoliku hrvatsku povijesnu, kulturnu i književnu baštinu.