Sveto i profano
Mircea Eliade

"Sveto i profano" dva su egzistencijalna stanja koja je čovjek tijekom svoje povijesti oblikovao: s jedne strane kao
profano postojanje modernih nereligioznih ljudi, s druge strane kao sakralno postojanje ljudi arhaičnih društava. Za potonje je svijet Kozmos, znači, posve uređeno bivstvovanje. To bivstvovanje je istovjetno sa svetim. Arhaična religija udjeljuje čovjekovu postojanju-u-Svijetu sakralno značenje. Utemeljenje i oblikovanje čovjekova životnog prostora, mitsko tumačenje i periodizacija vremena i povijesti, ritualizacija onoga što čovjek čini - sve to daje ljudskoj egzistenciji sakralno značenje, i u industrijskim društvima, jer elementi arhaičke religioznosti određuju čak i mišljenje i ponašanje nereligioznih intelektualaca. Za Eliadea je Sveto i profano prilog samorazumijevanju čovjeka kao povijesnoga bića. Ta je knjiga svojevrstan uvod u povijest religija i pokušaj sažimanja našega znanja i spoznaja u tom području.