Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade

Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade

19.91 kn 150,01
Dobavljivost: dobavljivo

,

Prelog je, kao i mnogi njegovi sunarodnjaci, stigao iz Češke na službu u Bosnu i Hercegovinu po austrijskoj okupaciji. Ono što su danas francuski ili njemački, pored engleskog kao jezika najšire upotrebe u Europskoj Uniji, to su slavenski jezici predstavljali u Austo-Ugarskoj Monarhiji. Okupacijska uprava BiH trebala je što više kadrova koji govore taj lingua franca raznih regija velikoga srednjoeuropskog carstva. A Bosna je, tradicionalno, uvijek raširenih ruku dočekivala pridošlice, čak i u najtežim vremenima. Što se samog čina okupacije 1878. godine tiče, za muslimansko stanovništvo bosanskoga vilajeta ona je sigurno predstavljala najteži trenutak u čitavoj bosanskoj povijesti. Ta povijest, toliko istrzana različitim interpretacijama – nacionalnim, vjerskim, civilizacijskim, administrativnim, ideološkim – našla je vrlo malo svojih dostojnih kroničara. Milan Prelog je, iako je u Bosnu stigao nakon te prijelomne 1878, tu godinu, isto kao i autohtoni Bosanac Safvet-beg Bašagić, pisac Kratke upute u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850), smatrao prekretnicom, možda je čak bolje reći raskrsnicom, povijesnih tokova koji su se igrom sudbine ukrstili baš na tlu Bosne i Hercegovine.
'Povratak' zapadne civilizacije u Bosnu značio je mentalni, ali i konkretni, političko-pravni zaokret u načinu upravljanja zemljom (iako bi ovdje historiografski možda primjerenije bilo reći 'pokrajinom', ali Bosna, čak i kada je negiraju, ipak predstavlja zemlju, makar i virtualnu). Pored mana austrijske uprave u Bosni i Hercegovini, koja je svojim krutim, birokratskim aparatom željela kolonizirati Balkan na način kako su to svjetske sile činile s najudaljenijim krajevima planete, ta uprava stvorila je mnoštvo preduvjeta za mirnodopski razvoj građanskog društva. Teoriji o zakašnjelom kolonijalizmu ide u prilog držanje austrijske uprave prema trima narodima i konfesijama u BiH: ona se uvijek vrlo pažljivo distancirala od bilo kakvog oblika protekcionizma na religijskoj ili nacionalnoj osnovi. Zbog toga su se posebno hrvatski intelektualci i svećenici, kako u BiH tako i u Hrvatskoj (tadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji pod Ugarskom i Dalmaciji pod Austrijom), osjetili pogođeni i, na neki način, izdani od svoga kralja i cara, koji prema katolicima u Bosni nije želio iskazati ništa više poštovanja nego što je to kurtoazno, u ime širenja carstva, učinio prema pravoslavcima i muslimanima. Katolici, koji su kao realna prijetnja Osmanskom Carstvu bili pod stalnom prismotrom, očekivali su da će im dolazak 'Zapada' donijeti zadovoljštinu barem u obliku socijalnih, imovinsko-pravnih i ostalih kompenzacija za gubitke pretrpljenje tijekom više od četiristo godina vrhovne vlasti s Bospora. Uzrok takvome austrijskom stavu je i dobro poznata njemačka realpolitika, prema kojoj zasigurno nije trebalo ohrabrivati tada već uzburkano i poprilično dovršeno hrvatsko nacionalno osvještavanje unutar starih granica Carstva. Prema tome, iako su Hrvati-katolici u BiH tada već bili smatrani dijelom hrvatskog nacionalnog korpusa, u političko-pravnom, pa čak i gospodarskom i prometnom smislu oni su, teoretski, mogli živjeti i u Zemlji Franje Josipa na domak Arktika.
Kao što je kod bosanskih muslimana okupacija, a kasnije aneksija, rezultirala okretanjem prema 'svijetlim' razdobljima, nazovimo to pax ottomanicom (kao u Kratkim uputama u prošlost Bosne i Hercegovine u kojima Safvet-beg Bašagić završava tu povijest s 1850. godinom), tako su ta dva događaja kod bosanskohercegovačkih katolika proizvela vrlo razložan osjećaj distance, odnosno, prisilne udaljenosti od onog istog Zapada kojemu su toliko dugo težili i priželjkivali ga.
Jedino srpski, odnosno, pravoslavni entitet u BiH nikada nije emotivno doživljavao svoju povijest. Nacionalno osvještenje Srba u modernom političkom smislu dogodilo se prije nego kod ostalih južnoslavenskih naroda pa nije bilo potrebe za povijesno-pravnim manevrima u trenutku austrijske okupacije. Treba imati na umu da je u tom trenutku magnet mlade srpske demokracije privlačio i druge neslavenske narode, a ne samo Srbe te je ideja ujedinjenja sa Srbijom među tim narodima (Hrvatima, Slovencima, ali i Česima i Slovacima) smatrana, u najmanju ruku, neškodljivim političkim programom.

Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore.

Additional features
Value 1 21 cm
Value 2 700 gr.
Value 3 10 person
Value 4 14 cm
Value 5 plastic

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Write a review

Besplatna dostava

Unutar republike hrvatske
 

55 +

Za iznos naručenih knjiga veći od 55 eura
1