Zapisi mladog liječnika
Mihail Bulgakov

U knjizi Zapisi mladog liječnika objedinjene su priče u kojima autor iznosi slučajeve iz svoje najranije liječničke prakse, prakse mladoga seoskog liječnika. Događaji što ih Bulgakov opisuje u svojim Zapisima uglavnom su autobiografske naravi, temelje se na njegovu stvarnom iskustvu. Naime, Bulgakov je oko godinu dana radio kao liječnik u smolenskoj guberniji da bi ga zatim prebacili u gradsku bolnicu u kojoj je radio do veljače 1918. Autorova sjećanja iz tih godina našla su svoje mjesto na stranicama ove vrlo zanimljive knjige. Čitateljima se postupno otvara vrlo složen svijet, nepoznat u dovoljnoj mjeri, kadšto zna djelovati smiješno, na rubu groteske. Mladi liječnik bori se s nepovjerenjem, strahom i bizarnim praznovjerjem oboljelih mještana. Istodobno je riječ o njegovoj osobnoj borbi sa samim sobom, vlastitim nedovoljnim iskustvom i znanjem, gotovo prepušten na milost i nemilost slučajnosti. No on kroz tu borbu raste, raste njegovo samopouzdanje, prekoračuje svoja ograničenja i kao čovjek i kao liječnik. Svaka priča u ovim Bulgakovljevim Zapisima priča je o ljudima koji su izgubljeni u svojim bolesnim stanjima, koji se s nepovjerenjem predaju u liječnikove ruke. S druge strane, od mlada neiskusna liječnika očekuju se velike stvari, trenutačna ozdravljenja, pa čak i u takvim situacijama u kojima je smrt neizbježna. Prolazeći kroz razne slučajeve za koje ni psihički ni fizički nije spreman, mora se boriti sa strahom od neuspjeha i mogućih pogrješaka. Naposljetku, iskustvom i hrabrošću, pobjeđuje svoje strahove i postaje uspješan liječnik, uvjeren u svoju stručnost i svoje znanje te se hvata u koštac sa svakim problemom koji se u prvih mah nipošto ne čini rješivim.
Bulgakovljevi Zapisi mladog liječnika prvi su prijevod na hrvatski jezik, svakako ne pripadaju onom nizu njegovih najboljih djela, ali nas, čak i kao njegov prvijenac, osvjedočuju u njegovu iznimnu spisateljsku darovitost koju je iskazao u svojem remekdjelu Majstor i Margarita, romanu Bijela garda ili Psećem srcu.
Kadšto duhovit, kadšto ironičan, kadšto bespomoćan, kadšto groteskan, Bulgakov u svojim Zapisima gotovo otkriva u naznakama sve one vrijednosti koje će ga potvrditi kao jedno od najvećih imena ruske i svjetske književnosti 20. stoljeća.