Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. : dokumenti (knj.7)
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. : dokumenti (knj.7)

Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. : dokumenti (knj.7)

kn79.00
Dobavljivost: dobavljivo

Dokumenti vojne provenijencije ‘Republike Srpske Krajine’ (siječanj-lipanj 1993.)

U knjizi su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva „Republike Srpske Krajine“ (RSK) koji se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje od 8. siječnja do 30. lipnja 1993. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvršene su nužne transkripcije radi njihove bolje čitljivosti. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj. Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja, odnosno autora, i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima, kao što su, primjerice, preuveličani podaci o broju ili gubicima hrvatskih vojnika na nekim područjima, optužba da su hrvatski diverzanti htjeli srušiti branu HE „Peruča“ usprkos tome što je poznato da su je upravo srpske snage minirale i aktivirale eksploziv, o događajima iz II. svjetskog rata, koji su 1990/1991. velikosrpskim ideolozima poslužili za homogenizaciju Srba s ciljem njihove pobune protiv hrvatske vlasti, itd.
Zaštitne snage UN-a (UNPROFOR) raspoređene u Hrvatskoj tijekom 1992. uspjele su osigurati relativno mirnije razdoblje, ali nisu ispunile većinu preuzetih obveza: nisu zaštitile preostalo nesrpsko stanovništvo u UNPA zonama, nisu omogućile cestovnu komunikaciju preko okupiranog teritorija Republike Hrvatske i povratak prognanika u svoje domove, a dokumenti pokazuju da nisu uspješno provele ni razoružanje pobunjenih Srba, jer su oni sastave svojih jedinica, primjerice u 18. korpusu, mogli naoružati oružjem „iz tajnih skladišta i do 70%, bez izuzimanja naoružanja iz skladišta pod kontrolom UN“ (document br. 164). Uostalom, zapovjednik 18. korpusa SVK, pukovnik Milan Čeleketić, je zapovjedništvu Kanadskog bataljuna zaštitnih snaga UN-a u zapadnoj Slavoniji poručio: „Srbima nećete uspeti oduzeti lično oružje u meri u kojoj su oni u stanju da ga ponovo pribave“ (dokument br. 340).
Zaštitne snage UN-a nisu riješile ni pitanje „ružičastih zona“, kako su nazvani dijelovi okupiranog teritorija RH koji su prema Vanceovom planu trebali odmah i bezuvjetno biti vraćeni u ustavnopravni poredak RH, čemu su se usprotivili pobunjeni Srbi i doveli u pitanje provedbu toga mirovnog plana. Hrvatska je, doduše, zbog pristanka da ti okupirani dijelovi kao posebne zone nakratko pripadnu UNPA sektorima Zapad, Sjever i Jug, dobila priznanje za kooperativnost i zahvalnost predstavnika UN-a zbog spremnosti na kompromis radi postizanja mirnog rješenja krize, čak i uz kratkoročno pristajanje na nepovoljnije rješenje, ali je usprkos obećanju i obvezi međunarodnih snaga da se taj problem riješi „u najkraćem roku“, kraj godine dočekala prometno i gospodarski izolirana. Primjerice, cjelokupni cestovni promet između Dalmacije i ostalog slobodnog dijela hrvatske države ovisio je o trajektnoj vezi „kopno – otok Pag“ i raketama JNA oštećenom „Paškom mostu“. Budući da se takvo stanje više nije moglo trpjeti (i srpski izvori „problem odsječenosti Dalmacije“ ističu kao prednost za „RSK“ u ratu protiv Hrvatske – dokument br. 128), a zbog neučinkovitosti međunarodnih snaga, hrvatske vojno-redarstvene snage su 22. siječnja 1993. pokrenule oslobodilačku operaciju „Gusar“ (poznatija pod imenom „Maslenica“) s ciljem oslobađanja zadarskog zaleđa i izgradnje pontonskog mosta na mjestu srušenoga „Masleničkog mosta“, kako bi se omogućila normalnija cestovna veza između sjevera i juga Hrvatske. Odmah potom, 28. siječnja 1993., Hrvatska vojska oslobodila je Hidrocentralu Peruča u okolici Sinja, čime su stvoreni uvjeti za normalizaciju opskrbe Dalmacije električnom energijom...

Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore.

Additional features
Value 1 21 cm
Value 2 700 gr.
Value 3 10 person
Value 4 14 cm
Value 5 plastic

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Write a review

Besplatna dostava

Unutar republike hrvatske
 

400 +

Za iznos naručenih knjiga veći od četristo kuna
1