Sintaksa i semantika
Marija Znika

U knjizi su skupljeni odabrani radovi objavljivani u knjigama ili u časopisima u posljednjih dvadesetak godina i dva do sada neobjavljena rada (onaj o apoziciji i pokazateljima brojivosti). Razlog što sam te radove željela objaviti na jednome mjestu u činjenici je da su neki tekstovi gotovo nedostupni, a neki teže dostupni, a neki od njih su obavezna ili izborna literatura. Objavljujući ih na jednome mjestu, učinit ću ih dostupnima i novim naraštajima koje zanima prije svega sintaktička problematika u hrvatskome jeziku, a onda i utjecaj semantičke sastavnice na sintaktičku, te utjecaj obavijesnoga ustrojstva na sintaktičke izbore.
Radovi u knjizi metodološki se temelje pretežno na hrvatskomu jeziku prilagođenoj inačici generativne transformacijske gramatike (proizvodne preoblične slovnice) Noama Chomskoga, kakvu nalazimo u radovima Radoslava Katičića, posebice u njegovim Jezikoslovnim ogledima i Sintaksi, koji su od sedamdesetih godina bitno utjecali na sintaktička istraživanja u hrvatskome jeziku i rezultirali novim spoznajama o naravi sintaktičkih odnosa u njemu, označujući istodobno bitan odmak od tradicionalnih sintaktičkih opisa.
Istražujući sintaktički položaj atributa, te odnos atributa i predikata, opisala sam sintaktički i semantički obavezne atribute. Budući daje kompleks atribucije vezan i uz pridjeve, nužno sam morala zaci u novo područje i obraditi imeničku kategoriju određenosti kojoj je pridjevni vid gramatikalizirano sredstvo izricanja. Kad je pak riječ o tome zašto uz neke imenice u nekim njihovim značenjima ne mogu stajati i pridjevi u određenom i pridjevi u neodređenom obliku, nego samo u jednom od njih, valjalo je, slijedeći tu spoznaju, istražiti uzroke. Tako sam došla do istraživanja kategorije brojivosti, njezine odredbe, načina njezina izražavanja, temeljite obrade imenica singularia tantum, podjele imenica na brojive i nebrojive, te prve u nas semantičke potpodjele nebrojivih imenica, što može imati praktičnu primjenu u leksikografskoj praksi za detektiranje različitih značenjskih pomaka u imenica.
Tako se knjigom zatvorio krug: od atributa, njihova svođenja na predikate, preko sintaktički i semantički obaveznih atributa, do semantičkih razloga u imeničkom značenju koji utječu na izbor oblika pridjeva kao atributa uz dotičnu imenicu.
Radove donosim tematski složene, a ne kronološki, i to u neizmijenjenu obliku. Otuda i možebitne razlike u nazivlju i pravopisu. Svaki je rad popraćen popisom relevantne literature, a na kraju knjige donosi se zajedničko predmetno kazalo koje će olakšati služenje knjigom i kazalo autora.