Sluškinjina priča
Margaret Atwood

Puno je dobrih razloga zbog kojih je ove jeseni potrebno ponovno čitati Sluškinjinu priču, briljantan distopijski roman o totalitarnom društvu u kojem obespravljene žene postaju strojevi za rađanje.

Fredova pripada kasti Sluškinja i među rijetkim je ženama u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, koje su još sposobne rađati. Prisiljena je biti Zapovjednikova ljubavnica i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja opet napučila. U ozračju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje svatko može biti doušnik, a neposluh se drakonski kažnjava, Fredova mora pronaći način kako da opstane; mora balansirati između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No ona ima vlastiti cilj: preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli. I u ovom romanu Margaret Atwood dokazuje zašto je stekla naziv „kraljice distopijskog romana”. Obuzet će vas sjajno zamišljena i vrsno ispripovijedana priča u kojoj do punog izražaja dolaze autoričina pronicavost, duhovitost i ubojita ironija.

Margaret Atwood bila je i prije poznata književnica, prije svega svjetski priznata i nagrađivana pjesnikinja. Međutim, tek objavljivanjem svojega šestog romana Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) 1986. godine postala je doista slavna. Tridesetak godina kasnije, s dolaskom Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika, djelo Margaret Atwood iznova se našlo u žarištu medijske pozornosti i na vrhu top-ljestvica najprodavanijih knjiga. Dodatnu popularnost romanu je priskrbila istoimena TV serija koja se u Hrvatskoj može gledati na HBO kanalima, a nedavno je osvojila čak osam nagrada na dodjeli Emmyja.
Da je Sluškinjina priča obavezno štivo u 2017. godini, dokazuju i dvije ugledne nagrade koje je ovog listopada dobila Margaret Atwood. U Pragu joj je dodijeljena godišnja književna nagrada Franz Kafka, a u Frankfurtu prestižna njemačka književna nagrada za mir na 69. međunarodnom sajmu knjiga. Nagrada Udruženja njemačkih nakladnika i knjižara pripala je jednoj od najboljih pripovjedačica našeg vremena zbog njezine političke intuicije i vidovitosti, odnosno sposobnosti uočavanja opasnih tendencija u društvu – obrazložio je ocjenjivački sud.