Glasovi iz tmine
Krešimir Nemec

Knjiga Glasovi iz tmine pokušava odgovoriti na pitanje kakav je položaj Miroslava Krleže u hrvatskoj kulturi danas i kakve su se promjene dogodile u recepciji njegova djela u proteklih trideset i pet godina, koliko je prošlo od njegove smrti. Od 1914. godine, kada se pojavio na hrvatskoj književnoj sceni dramom Legenda, do dana današnjega Krleža je izazivao radikalne polarizacije i provocirao oprečne kritičke sudove. Njegova djela i društveni angažman nikoga nisu ostavljali ravnodušnim. Analizirajući tekstove Krležinih apologeta, ali i brojne protukrležijanske pamflete, Krešimir Nemec otkriva razloge zašto taj veliki pisac nastavlja i prekogrobno dijeliti hrvatsku intelektualnu javnost. U analitičkim tekstovima autor se zalaže za postideološko čitanje Krležinih djela otkrivajući njihovu estetsku snagu i provokativnu aktualnost.

Književni povjesničar i teoretičar Krešimir Nemec rođen je 29. svibnja 1953. godine u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlen je od 1979. godine; od 2001. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju na Katedri za noviju hrvatsku književnost. Za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2008.

Od 1986. do 1988. bio je predavač hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Ruhr u Bochumu; 1999. i 2003. godine predavao je kao gost na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, a u šk. god. 2004./2005. radio je kao gostujući profesor na Sveučilištu u Klagenfurtu. Predavao je po pozivu na brojnim inozemnim sveučilištima (Ljubljana, Graz, Pariz, Budimpešta, Pečuh, Szombathely, Klagenfurt, Skopje, Berlin, Göttingen, Hamburg, Beč, Helsinki). Uređivao je biblioteku „L“ Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, časopise „Most“ i „Encyclopaedia moderna“, a od 2010. godine glavni je i odgovorni urednik časopisa „Forum“ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 150 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Priredio je za tisak djela brojnih hrvatskih pisaca (Šenoa, Gjalski, Kovačić, Kozarac, Becić, Lorković, Zagorka, Nehajev, Majer, Sudeta, Andrić, Krleža, Desnica, Cvitan i dr.). Za svoj znanstveni rad nagrađen je brojnim nagradama