Balkan: od geografije do fantazije
Katarina Luketić

“U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini danas ne postoji niti jedna znanstvena ili kulturna ustanova koja bi u nazivu imala Balkan kao područje interesa, što je rezultat prevladavajuće percepcije da Hrvatska nije na Balkanu, odnosno načelne neodređenosti oficijelnog bosanskog identiteta spram pripadnosti države Balkanu”, navodi Katarina Luketić u ovoj knjizi koja udara temelje potencijalnim studijima balkanizma, kao svojevrsnoj podvrsti orijentalizma.

U svakom slučaju za Hrvatsku je Balkan trauma, odatle i dolazi njegovo potiskivanje i ignoriranje. Ali svaka trauma je opruga, što se više potiskuje snažnije se vraća, svako potiskivanje čini je prisutnijom – premda nevidljivom – svako izbacivanje kroz prozor vraća je na vrata. Utoliko je knjiga Balkan: od geografije do fantazije ne samo utemeljujuća za disciplinu balkanizma u Hrvatskoj, nego i potencijalno iscijeliteljska u suočavanju nacije s proizvedenom traumom, svakako jedna od najvažnijih knjiga objavljenih zadnjih godina. Recept za razrješenje “balkanske traume” je jednostavan: identiteti su hibridni, treba ih kao takve i prihvatiti. Što budemo više memorije gomilali, a to je nemoguće izbjeći, kako osobne tako i nacionalne, bit će sve hibridniji. Dovoljno je da ih takvima prihvatimo, da prestanemo inzistirati na lažnim, etničkim i kojekakvim drugim “čistim identitetima”.

Budući da je prva sveobuhvatna studija balkanizma, ova knjiga donosi sažeti pregled discipline, povijesne resemantizacije pojma Balkan i njegovih izvedenica, da bi se koncentrirala na hrvatsku balkansku traumu vjerojatno najbolje sažetu u svojedobnom HDZ-ovu predizbornom sloganu “Tuđman, a ne Balkan”. U zaključnom poglavlju, neočekivano i potresno, Katarina Luketić pokazala je kamo su esencijalizacije i narativizacije, odreda na tragu demonizacije i pojednostavljivanja i banaliziranja Balkana i svega balkanskoga, između ostaloga, dovele, i kamo opet mogu voditi.

Naslovnica knjige ilustrirana je radom Obećana zemlja Vlade Marteka koji se u okviru likovnih umjetnosti bavio istraživanjem gudure balkanske traume i kritikom Zapadnog diskurzivnog imperijalizma.