Jednako provokativan danas kao i pred 30 godina kad je objavljen, Jaynesov prijedlog o prirodi i porijeklu svijesti sačinjava splet četiriju hipoteza:
(1) današnji je modalitet ljudske svijesti pojava proizašla iz složenosti njegova metaforičkog jezika, a zatim i otkrića i širenja glasova koji se vide - pisma; (2) prije svjesnosti postojao je drugačiji mentalitet, zasnovan na verbalnim, upravljačkim halucinacijama iz desne ‘intuitivne’ hemisfere uma; (3) taj je dvodomni um jasan odraz činjenice o raspolovljenoj neurologiji mozga; te – neobično, a neki kažu i nevjerojatno – (4) prijelaz u novo stanje okončan je tek s istekom II tisućljeća prije Krista … Svijest dakle nije evolucijska odlika još tamo prvih hominida nego je kulturalni artefakt naučen prije jedva 3000 godina, negdje između Ilijade i i Odiseje, otkrićem duše u VII stoljeću.
Slomu dvodomnoga uma, već oslabljenom kaosom shizofrenih glasova - poglavica, kraljeva i osobnih bogova - u sve većim i složenijim ljudskim društvima, pomoglo je miješanje uslijed ratova i trgovine, a presudile su prirodne katastrofe i prisilne migracije. Bogovi su utihli … i ostavili čovjeka sama sa sobom, u čežnji za izgubljenim rajskim stanjem, u jalovoj potrazi za metodama kojima bi dokučili njihovu volju. I otuda ljudska očaranost magijskim mišljenjem i sklonost da odluke spremno prepuste svakovrsnim arhaičnim autoritetima, od gatanja i do religije.
Jaynes potporu svojim hipotezama nalazi iznimnom erudicijom na vrlo raznorodnim područjima: na originalnom tumačenju fantazmagorične povijesti i arheoloških nalaza ranih civilizacija, na strogoj lingvističkoj analizi drevnih zapisa i književnosti - a njihovo čitanje, uz poštivanje izvornih značenja ključnih riječi, otkriva da ljudi iz starine nisu imali izraze za duh, psihu, volju i osobnost te stoga nisu ni mislili ni vjerovali na način kako te termine mi danas shvaćamo – ali i na dokazima iz antropologije, neuropsihijatrije, kliničke psihologije i neurokirurgije.
Implikacije ove utjecajne, ali i kontroverzne znanstvene paradigme pogađaju i našu psihologiju i filozofiju, kulturu, povijest, ali i budućnost. Kad saslušate Jaynesa, osjetit ćete se poput prvih Slavena kad su izbili na Jadran, ili poput prvih recenzenata Darwina i Freuda: pred vama se razotkrio golem novi teritorij čije je istraživanje zastrašujuć teret, ali i veličanstven zadatak, dostojan svjesnoga čovjeka.
Porijeklo svijesti u slomu dvodomnoga uma napisao je ili potpuni luđak ili istinski genij, kaže Richard Dawkins (i daje prednost potonjoj opciji).
Djelo koje cijele police knjiga čini naprosto zastarjelima i suvišnima.
