AZ
Jasna Horvat

Jasna Horvat, sveučilišna profesorica statistike i već potvrđena književnica (osobito u zajedničkoj knjizi pisama s Irenom Vrkljan), u djelu „Az“ literarno konstruira biografiju oca glagoljice sv. Ćirila (Konstantina): naracijom njegova brata sv. Metoda, bizantske carice Teodore, pa dvojice rimskih znanstvenika... Završnica romana pripala je odgonetanju simboličkih vrijednosti glagoljičkih slova. Rezultat je neobična knjiga povijesnih, beletrističkih i znanstvenih dimenzija. Štivo za mnoge interese! (Mirjana Jurišić, Večenji list)

Složenost se najprije ogleda u kompoziciji romana. Pripovjedačka dionica sastoji se od četiri dijela i u svakoj je drugi pripovjedač, koji iznosi detalje o različitim razdobljima Ćirilova života..."Intermezzo" i peti dio romana ne pripadaju dakle književnom stilu, nego su mješavina znanstvenih i stručnih iskaza i očitavanja simbolike. To se može shvatiti i kao poziv čitatelju da se pridruži razgrtanju slojeva koji su se tijekom povijesti nakupili oko Ćirilova pisma i mogućem otkrivanju njegovih novih tajnih značenja. (Strahimir Primorac, Vijenac)

Radnja romana odvija se u 9. stoljeću, u vrijeme solunske braće Konstantina (Ćirila) i Metoda. Središnji lik romana je Konstantin Filozof, tvorac novog pisma glagoljice u čije znakove je pohranjena ne samo slovna nego i brojevna i simbolička vrijednost. Inspiraciju za glagoljicu Konstantin je pronašao u igri mlin, igri koju je od djetinjstva igrao posvuda... Kao što konstruiranjem rozete i njezinim različitim iscrtavanjima, kojima je i izveo glagoljička slova, Konstantin potvrđuje važnost kombinatorike, tako i roman u cjelini, strukturom sastavljenom po numeričkim vrijednostima glagoljičkih slova, gdje se svako poglavlje otvara jednim slovom, potvrđuje važnost igre kao takve.
Radnja romana odvija se u Carigradu, Kersonu, Moravskoj, Dalmaciji, Veneciji i Rimu. Životnu priču Konstantina Ćirila, iz različitih kuteva i na različite načine, osvjetljuju četiri pripovjedača (Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir).