Europska bioetika
Europska bioetika

Europska bioetika

26.54 kn 199,97
Dobavljivost: dobavljivo

Ideje i institucije

Središnja su tema ove knjige ideje i institucije europske bioetike. Na temelju provedenih istraživanja nastojao se dati novi prilog široj bioetičkoj povijesti, ali i pronaći, odnosno definirati društveni, civilizacijski i kulturološki kontekst europskog kontinenta kao mjesta stvarnog nastanka termina i koncepta bioetika. Shvaćena na taj način, rasprava o povijesnim korijenima bioetičke znanosti smjera k povezivanju bioetike s Europom/Europskom unijom kao kontinentom i njenom tradicijom/ama, ali nastoji dati i jedan potpuno novi zamah teorijskom i konceptualnom revidiranju i europeiziranju bioetike. Integracijski procesi u Europskoj uniji u drugoj polovini XX. stoljeća potaknuli su brojne promjene u gospodarskom, administrativnom, političkom, pravnom i organizacijskom životu Europe, kao i u poimanju, tumačenju i (ne)prihvaćanju pojedinih socijalnih i etičkih vrijednosti, te povijesnog i kulturnog identiteta. Stoga se istraživanje bioetičke institucionalizacije u specifičnom socijalnom, povijesnom i kulturološko-civilizacijskom okviru Europe i Europske unije istovremeno odnosi na istraživanje utjecaja integracijskih procesa, na artikuliranje bioetičkih normi i stvaranje bioetičkih institucija, te, s druge strane, na definiranje specifičnih teorijskih uporišta, praktičnih elemenata europske i euro-unijske bioetike, utvrđivanje njenih filozofskih tradicija i zasada, kao i multikulturoloških razvojnih pravaca, a konačno i na ograničenu, ali poticajnu mogućnost predviđanja i promišljanja budućih perspektiva. Rezultati istraživanja provedenih za potrebe knjige potvrdili su ideju o neizostavnosti proučavanja procesa i dostignuća europske bioetičke institucionalizacije utvrđivanjem njene konceptualne podloge, pri čemu je posebno istražena ukorijenjenost bioetičke tematike u eurokontinentalnoj filozofskoj tradiciji, potom razvoj specifično europskih pristupa i koncepata u bioetici, te konačno njihov utjecaj na procese bioetičke institucionalizacije u EU-u. Definiranjem institucionalnih postignuća utvrđeni su i analizirani konkretni oblici ostvarenih bioetičkih institucija, pri čemu se rekonstruiraju i procesi njihova nastanka, kao i popratne konceptualne rasprave. U ovdje navedenom značenju i pristupu, pojam institucija koristio se u užem smislu riječi, odnosno u značenju društvene činjenice, definirane i omeđene interesima, zahtjevima i očekivanjima društvenog kolektiviteta, koja podrazumijeva organizacijske oblike institucija (ustanove, zavode, udruženja, zaklade, odnosno različita bioetička tijela, istraživačke i obrazovne institucije, istraživačke i obrazovne programe, znanstvene i stručne skupove, dokumentacijske centre, udruge profesionalaca i građana i slično), kao i normativne oblike (uredbe, zakone, statuse, uređenja, konvencije, deklaracije, rezolucije, smjernice, pravne akte i druge srodne dokumente). Kronološki gledano, nakon uvodnog poglavlja, u poglavlju Povijesni kontekst razvoja bioetike u drugoj polovini XX. stoljeća izložen je povijesni, kulturološki i civilizacijski okvir značajnijeg razvoja bioetike u drugoj polovini prošlog stoljeća. Poseban naglasak je stavljen na prikaz procesa u kojem bioetika, posebno u SAD-u, prelazi put od društvenog pokreta do znanstvene discipline, kao i na formiranje prvih oblika bioetičkih institucija. Poglavlje Postignuća bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji obrađuje pojam i temeljno određenje Europske unije kao okvir u kojem se nastoji sagledati i problematizirati proces bioetičke institucionalizacije. U posljednjem dijelu poglavlja prikazani su rezultati istraživanja koncepta bioetičke institucionalizacije na odabranom uzorku zemalja i institucija. Poglavlje Teorijska uporišta bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji donosi najvažnije elemente teorije institucija, te procesa institucionalizacije. Tumačenju konceptualnih uporišta bioetike i bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji pristupilo se iz perspektiva više autora (među njima je najviše primijenjen teorijski model A. Gehlena) na temelju čijih se pozicija nastojala rekonstruirati mogućnost europeizacije bioetike. U zaključnom poglavlju, Perspektive europskih bioetičke ideja i institucija, sugerira se uzvojita shema bioetičke teorije i prakse, s integrativnom bioetikom kao središtem (osi) i prvom fazom, te institucionalizacijom kao drugom fazom. Ujedno se ukazuje na važnost rezultata ovog istraživanja u kontekstu aktualnost bioetičkog, ali i političkog trenutka u Hrvatskoj.

Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore.

Additional features
Value 1 21 cm
Value 2 700 gr.
Value 3 10 person
Value 4 14 cm
Value 5 plastic

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Write a review

Besplatna dostava

Unutar republike hrvatske
 

55 +

Za iznos naručenih knjiga veći od 55 eura
1