Čovjek koji je znao sve
Igor Sahnovski

Ruski špijunski triler napisan vrhunskim stilom.

U romanu suvremenog ruskog pisca Igora Sahnovskog, kroz mješavinu žanrova – fantastičnog, akcijskog, špijunskog te elemente egzistencijalističke proze i neke vrste modernog moraliteta – autor priča klasičnu psihološku priču o običnom, »malom« čovjeku Aleksandru Bezukladnikovu, koji suočen s egzistencijalnim beznađem pokušava počiniti samoubojstvo. No kad se uhvati za neizoliranu električnu žicu, ne pogiba nego započinje posve novi život. Nakon što ga otpuste iz bolnice, Bezukladnikov ubrzo shvati da je stekao neobičnu sposobnost: može vidjeti sve što se ikada dogodilo, što se događa ili što će se tek dogoditi. No ta novostečena moć tog mirnog i pitomog čovjeka pretvara u žrtvu lopova, političara, žena i međunarodnih  obavještajnih službi koje njegovu sposobnost žele iskoristiti za vlastite ciljeve. Na kraju on svoj nadnaravni dar ne koristi da bi sebi poboljšao život, nego da bi se zaštitio od onih koji ga žele iskoristiti.

Omiljen kod čitalaca i hvaljen od strane književne kritike, ovaj je roman dobio nekoliko književnih priznanja – između ostalog ušao je u najuži izbor za prestižnu rusku književnu nagradu Velika knjiga i nagradu Nacionalni bestseler te osvojio nagradu Arkadij i Boris Strugatski. Po romanu je 2009. godine snimljen istoimeni film.

Ovaj »euroroman« na neki način istodobno asocira na Kurkova, Benacquistu i Austera. Vrhunski stil, literarne aluzije, ironičan i humorističan ton te uzbudljiva radnja čine ga vrlo čitkim i dojmljivim štivom.  Literaturnaja Gazeta

Originalni stil i raskošan izraz u kombinaciji s nekonvencionalnom i zabavnom  radnjom, gdje se prizemno i svakodnevno prožima s čudesnim i fantastičnim. Ljudmila Ulicka

Igor Sahnovski rođen je 1958. u Orsku. Diplomirao je rusku književnost i filologiju na Uralskom državnom univerzitetu, a potom radio kao urednik u nekoliko izdavačkih kuća i književnih časopisa. Suosnivač je književnog tjednika Klub knjige. Autor je dviju zbirki pjesama, nekoliko zbirki priča i tri romana kojima je stekao ugled i status modernog klasika u Rusiji a i izvan nje. Romani su mu prevedeni na njemački, talijanski, engleski, francuski, bugarski...