Putovanje po Istočnoj Europi
Gabriel Garcia Marquez

Tekstove o svom putovanju socijalističkim zemljama sredinom 1950-ih, slavni kolumbijski pisac i nobelovac Gabriel García Márquez objavljivao je kao mladi novinar u nekoliko južnoameričkih časopisa tijekom 1957. godine da bi nešto kasnije, 1978. godine, oni bili objavljeni kao zasebna knjiga. U vrijeme kada je pisao svoje „reportaže s one strane Željezne zavjese“, García Márquez bio je još nepoznat kao pisac; objavio je tek jedan kraći nezamijećen roman, Lišće na vjetru, a tek je pisao drugi, Pukovniku nema tko da piše.

Svoje putovanje, ispunjeno mnoštvom paradoksa i kontrasta, García Márquez započeo je posjetom Istočnoj Njemačkoj i Berlinu, koji u to vrijeme još nije bio podijeljen Zidom, ali u kojemu su razlike između kapitalističkog i socijalističkog dijela već bile itekako vidljive te na granici apsurda. Budući nobelovac posjetio je i Čehoslovačku te Poljsku, „jedine socijalističke zemlje očima okrenute prema Zapadu“, ali s malo toga zajedničkoga. Nešto više pozornosti, s razlogom, autor je posvetio tadašnjem Sovjetskom Savezu, golemoj zemlji dramatičnih suprotnosti, ponosnoj na svoj svemirski program dok istodobno njezini „radnici žive natrpani u jednoj sobi i smiju kupiti samo dva odijela ili dvije haljine godišnje“. Boravak u zemljama Istočnoga bloka García Márquez završio je posjetom Budimpešti, gdje je stigao neposredno nakon gušenja Mađarske revolucije. Ondje je, sustavno sprječavan da uspostavi „bilo kakav dodir s običnim ljudima“, autor imao priliku izravno svjedočiti najsurovijem obliku komunističke diktature.

Istočnoga bloka García Márquez završio je posjetom Budimpešti, gdje je stigao neposredno nakon gušenja Mađarske revolucije. Ondje je, sustavno sprječavan da uspostavi „bilo kakav dodir s običnim ljudima“, autor imao priliku izravno svjedočiti najsurovijem obliku komunističke diktature.

Napisani desetljeće prije nego što je Gabriel García Márquez stekao svjetsku književnu slavu, tekstovi objavljeni u knjizi Putovanje po Istočnoj Europi predstavljaju skriveni biser autorova spisateljskog umijeća i već od prve stranice nagovještavaju pisca očaravajuće moći pripovijedanja.