Na drugoj strani vremena
Drago Šaravanja

Rukopis novoga romana podijeljen je u tri dijela jednakoga opsega, a razlikuju ih susljedan prostorni smještaj i susljedni vremenski odsječci. Prvi se dio odvija četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji, drugi negdje 1958. u Italiji, treći šezdesetih godina u Australiji, uglavnom u Sidneyu. Središnji je lik mladić Mislav Zvone Klesar (jasno se sluti da je posrijedi autobiografski diskurs), koji prolazi tri faze svoga mladenačkog života: u prvom je dječak iz okolice Ljubuškoga, učenik puke škole i sjemeništa u Dubrovniku, u drugom je izbjeglica koji se potuca izbjegličkim logorima u Italiji, u trećem je Mislav Zvone australski useljenik, marljiv radnik koji je počeo "od ništa" a kraj romana dočekao kao sretan čovjek, blaženik ljubavi i blagostanja.
Autobiografski pisan roman međutim ne inzistira toliko no unutarnjoj duševnosti koliko no dvjema drugim romanesknim odrednicama: pored dakle nakane da bude "roman lika", on je istodobno i "roman prostora i vremena", te, posebice važno, "roman zbivanja".

Šaravanjin je roman saga o jednom životu koji se odvijao u poslijeratnoj Jugoslaviji, saga o mladom čovjeku koji je, kao i mnogi drugi Hrvati, morao napustiti svoju zemlju jer je u njoj bio ugrožen. Pisan čitko i pristupačno, rečenicama koje glatko teku, ovaj je roman zanimljivo štivo o ljudima iz dvije obitelji koje potječu iz istog mjesta i koji, iako drukčijih političkih nadzora završavaju - u emigraciji- Ne radi se samo o opisivanju mnoštvo događaja: ovo je djelo svjedočanstvo jednog života i jednoga povijesnog razdoblja. Životni put čovjeka koji od bistroga seoskog dječačića postaje ugledni građanin Australije sigurno će privući pozornost čitateljstvo. U hrvatskoj književnosti nema mnogo ovakvih knjiga.