Muke po G.H.
Clarice Lispector

U mističkom romanu Muke po G. H. dobrostojeća kiparica iz Rio de Janeira uđe u sobu svoje kućne pomoćnice, vidi kako iz ormara mili žohar, u panici zalupi vrata i zdrobi kukca – a zatim ga gleda kako ugiba. Na kraju romana i na vrhuncu junakinjine duhovne krize čitamo najpoznatiji i autentično najšokantniji prizor u cjelokupnoj brazilskoj književnosti.

“Clarice Lispector za sobom je ostavila zapanjujuć opus koji nije našao pravog nasljednika ni u književnosti ni izvan nje.” —Rachel Kushner, Bookforum

“Njezine nas slike zabljesnu čak i kad nam je najmanje jasno što želi reći, a kada piše o onome što prezire, utjelovljenje je lucidnosti.” —The Times Literary

Supplement “Proza Clarice Lispector je nezaboravna… autoričina nas uznemirujuća žestina do samoga kraja drži u čudu.” —The Boston Globe

“Clarice Lispector nastoji – a ja bih rekao da i uspijeva – sakralizirati jedan od najmržih pojmova u zapadnom svijetu.” —Scott Esposito, Barnes & Noble Review

“Njezini romani, a osobito Muke po G. H., prožeti su čežnjom i očajem, zjapećom žudnjom za samim smislom.” — Sarah Gerard, BOMB

Clarice Lispector je rođena kao Chaya 10. prosinca 1920. u Podoliji u Ukrajini kao najmlađa od tri kćeri u židovskoj obitelji. Loši životni uvjeti (siromaštvo, silovanje majke) natjerali su obitelj da emigrira u Brazil kada je Clarice imala tek godinu dana. Odrasla je u Recifeu, a majka joj je umrla kad je imala 9 godina, nakon čega su se sestre s ocem preselile u Rio de Janeiro. Pohađala je Colégio Hebreo-Idisch-Brasileiro i zatim Ginásio Pernambucano, tada najcjenjeniju gimnaziju u zemlji. Godine 1937. upisala je Pravni fakultet u Riju i počela raditi kao novinarka. Ubrzo je objavila svoj prvi roman, Blizu divljeg srca (Perto do coracao selvagem), koji je zbog upotrebe unutarnjeg monologa, filozofskog pristupa i specifičnog stila bio smatran revolucionarnim u Brazilu.