Pravna država ili carstvo?
Blandine Kriegel

Država je temeljno teorijskopolitičko pitanje i glavni egzistencijalni izazov čovjekova bivstvovanja u zajednici. Prema autorici, moderna država ima dva lica koja se suštinski razlikuju, pravno (republikansko) i despotsko (imperijalno). Njezin se smisao države otkriva tek ispitivanjem njezinih političkih, pravnih i povijesnih izvora. Povijesna genealogija države pokazuje kako se u modernoj epohi oblikuje pravna država u razlici spram despotske države ili carstva kao transepohalnih formacija. To je tip moderne države koji se oblikovao u zapadnoj Europi tokom 17. i 18. stoljeća, napose u Engleskoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Temelji se na političkopravnom nauku o suverenosti, velikoj teorijskoj inovaciji klasične političke filozofije i političkog prava (napose Bodina i Hobbesa). Povijesno se afirmira kao antiteza orijentalnom despotizmu i drevnoj patrimonijalno-senjorijalnoj vlasti (tipu dominacije zasnovanom na osvajanjima i militarizaciji politike, u kojem se pravo temelji na sili a pravda na ratu). Pravna ili suverena je država epohalan novum jer je prva organizacija političke vlasti u povijesti koja samoograničuje svoju moć da bi osigurala osobnu sigurnost i nezavisnost svojih državljana kao pravnih subjekata. Između emancipacijske pravne i političke logike pravne države i logike moći i osvajanja despotske ili imperijalne države razlike su nepremostive. Carstvo ne može biti pravna država. Pozitivna kritika teorijskih temelja nauka o suverenosti pokazuje i njegove deficite: nedovoljno je otporan spram kušnji imperijalnih i korporativističkih opasnosti te pretjerano otporan spram nužnog ograničavanja političke moći putem nauka o podjeli vlasti i spram demokracije kao suverenosti naroda.

Blandine Kriegel (1943), francuska politička filozofkinja i professor emeritus. Bliska suradnica Michela Foucaulta na Laboratoriju na Collège de France (1978-1988). Sveučilišna profesorica na Lyonu III (1988-1993) i na Pariz X, u Nanterreu (1993-2002). Predsjednik Republike François Mitterrand (1985) povjerio joj je glavnu zadaću u Misiji za modernizaciju države. Zapaženi su njezini prilozi radu Trucheova povjerenstva za promišljanje pravosuđa (1998) i Visokog savjeta za integraciju, s njome na čelu (2002-2008). Savjetnica u kabinetu Predsjednika Republike Jacquesa Chiraca (2002-2006).
Glavna djela: Država i robovi (1979), Država i demokracija (1986), Čovjekova prava i prirodno pravo (1986), Povjesničari i monarhija I-IV (1988), Putovi države I-V (1986-2001), Filozofija republike (1998), Krv, pravda, politika (1999), Pravna država ili Carstvo? (2002), Republika i moderni vladar (2011).