Pisma provincijalcu
Blaise Pascal

Blaise Pascal, vrstan francuski znanstvenik, mislilac i književnik, autor čuvenih Misli (1670.), napisao je u razdoblju između 1656. i 1657. prvo moderno remek-djelo polemičke književnosti Pisma provincijalcu.
Svoje moderno iskustvo susretanja s libertincima pretočio je u vrsno pisanu polemiku između jansenista i isusovaca, braneći u osamnaest pisama postavke jansenista stilom elegantne ironije i prirodne jednostavnosti. Snagom i ljepotom stila priskrbio je sebi visoko mjesto i u povijesti književnosti. U spomenutim pismima napada kauzistiku, brani strogu jansenističku koncepciju teško zadobive Božje milosti, razračunava s onim što se njemu čini kao razvodnjeno kršćanstvo, podijeljeno između kršćanskoga duha i želje da ovlada područjem svjetovnoga. Njegova pisma brane slobodu misli i znanstvenoga istraživanja. Pascal se izruguje Rimu i isusovcima koji misle da će dekretom protiv Galileja spriječiti zemlju da se okreće. U pismima kombinira logičku snagu razmišljanja vlastitu znanstveniku s iskrenošću čovjeka koji ne vodi osobita računa o tradicionalnoj retorici. Kao povod tomu polemičkom tekstu poslužio mu je napad isusovaca na jednu od najistaknutijih ličnosti Port-Royala i jansenizma Antoinea Arnaulda. Za Pascalova života izašla su 3-4 izdanja s određenim preinakama i stilističkim ublaženjima koja su unosili portroyalski redaktori. Tim Pascalovim djelom francuska proza klasicističkoga razdoblja doseže svoj vrhunac, a na crti koja ide od Erazma do Voltairea i dalje, Pascal je začetnik modernoga publicističkoga žanra i stila. Iako je djelo 165 7. stavljeno na Indeks zabranjenih knjiga, doživjelo je snažan odjek i znanto utjecalo na uklanjanje kazuističkih zastranjenja u moralu. Svojim Mislima i Pismima provincijalcu Pascal zauzima istaknuto mjesto u povijesti misli i povijesti književnosti. Prijevod Pisama provincijalcu vrstan je prijevod Marka Kovačevića, proviđen njegovim bilješkama i objašnjenjima te popratnom Biografskom bilješkom.