Sudbonosno nebo
Benson Bobrick

Povijest astrologije

Astrologija je najstarija među okultnim znanostima. Ona je ujedno i početak znanosti same. Iz astrologije proizlaze astronomija, računanje vremena, matematika, medicina, botanika, mineralogija i, uz druge discipline (preko alkemije), moderna kemija. Tijekom pet tisuća godina, od drevnog Sumera i Babilona do današnjih dana, na zvijezde se gleda kao na božanske sile koje oblikuju tijek i sudbinu ljudskog života.
Astrologija danas doživljava snažan preporod te (kao što je Carl Jung predvidio), ponovo kuca na vrata akademije. Astrolozi nastoje verificirati tradicionalni nauk znanstvenim metodama i općenito nastoje udovoljiti zahtjevu Johannesa Keplera (uvjerenog astrologa) za "odvajanjem žita od kukolja". U mnogim zemljama, uključujući Englesku, Francusku, Rusiju, Njemačku i Sjedinjene Države, astrologija se ponovo uči na sveučilišnoj razini, prvi put od doba renesanse. Ovo nije knjiga za ili protiv astrologije, već knjiga o njenom utjecaju na povijest i na povijest ideja. Taj je utjecaj bio obiman te je, bez odgovarajućeg znanja, gotovo nemoguće točno ući u trag ili rekonstruirati velik dio same povijesti ili ideje koje su upravljale njenim tijekom. Jer ona teče i tekla je kroz ljudska djela poput podzemne rijeke. Štoviše, sve do barem sredine 17. stoljeća, astrologija je "ulazila u vijeća vladara, vladala politikom naroda i upravljala svakodnevnim postupcima pojedinaca", velikim i malim. Astrološka predviđanja često su imala utjecaj na tijek događaja jer su moćnici temeljili svoje djelovanje na savjetu astrologa.
Sir Elias Ashmole (po kojemu je Ashmolean Museum u Oxfordu i dobio ime) jednom je primijetio: "Ima u astrologiji (priznajem) plitkih potoka kroz • koje mladi početnici mogu gacati; ali ima u njoj i dubokih gazova preko kojihi divovi moraju plivati."
Ona nudi mnogo više no što je moderno oko sklono uočiti. Njena priča,naposljetku, obogaćena je izuzetnim životima, uključujući neke od najsjajnijih (i najozloglašenijih) u ljudskoj povijesti, i kronološki se provlači čitavim rasponom ljudske kulture, od uličica carskoga Rima, u kojima su se gatalice bavile svojim zanatom, do zatvorenih krugova svjetovne i religijske moći.