Hrvatsko jezično pitanje danas
Anita Peti-Stantić, Keith Langston

U središtu pažnje knjige Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije nalaze se promjene statusa i normi hrvatskoga jezika u kontekstu teorija o jezičnom planiranju i odnosu jezika i identiteta. Pažnja je usmjerena na razdoblje nakon osamostaljivanja Republike Hrvatske 1991. godine, no u knjizi se raspravlja i o povijesnom razvoju standardnoga jezika te o situaciji u bivšoj Jugoslaviji, u mjeri u kojoj se to tiče hrvatske suvremenosti. U svjetlu suprotstavljenih, a nerijetko i pretjerano emotivno obojenih stajališta o posebnostima hrvatskoga jezika, njegovim tipičnim obilježjima i aktivnostima koje se tiču jezičnoga planiranja u Hrvatskoj, u knjizi se nastoji ponuditi što potpuniju i objektivniju procjenu situacije koja je utemeljena i na kvalitativnim i na kvantitativnim metodama analize. Zbog složene povijesti jezične standardizacije na južnoslavenskom području, kao i zbog intenzivne usmjerenosti na jezik kao simbol hrvatskoga nacionalnoga identiteta te na jezično planiranje u Hrvatskoj nakon stjecanja nezavisnosti, hrvatski primjer u sociolingvistici predstavlja iznimno zanimljiv slučaj. Zbog toga se nadamo da analizom tog pojedinačnog slučaja doprinosimo boljem razumijevanju jezičnoga identiteta, jezične politike i pitanjima upravljanja jezikom općenito