Ljudska sudbina
André Malraux

Tema smrti definira se kao ključna tema čitavog Malrauxovog opusa. LJUDSKA SUDBINA, nagrađena Goncourtovom nagradom, svojevrsni je vrhunac njegovog spisateljskog rada. I u njemu vjeruje u univerzalne, premda problematične vrednote, ali se s pojedinačnog problematičnog junaka usmjerava na kolektivnog problematičnog protagonista, odnosno problematičnu zajednicu.

André Malraux (Pariz, 3. studenog 1901. – Créteil, 23. studenog 1976.), francuski pisac, pustolov i državnik. Među književnicima 20. stoljeća Malraux spada u one koji su često čuveniji po svom životu nego djelima. Iako među drugim francuskim književnicima 20. stoljeća ima intelektualno ili filozofsko-poetički pronicljivijih, a i stilski izazovnijih, niti jedan se širinom interesa i svojevrsnim protejskim zahvatom ne približava Malrauxu, „najfascinantnijoj pojavi suvremene književnosti“ prem riječima Jean-Luca Godarda. Ljudska sudbina treći je Malrauxov roman i vjerojatno vrhunac njegova romanesknog opusa, djelo u kojem se, i dalje vjerujući u univerzalne, premda problematične vrednote, usmjerava na skupnog problematičnog protagonista. Unutar šireg tematskog okvira revolucionarnih zbivanja u Kini potkraj 20. stoljeća, konkretnije revolucionarne pobune u Šangaju 1927., roman tematizira rascjep između skupine revolucionara koji tu pobunu planiraju i vode i vodstva Komunističke stranke i Komunističke internacionale, suprotstavljenih pobuni usmjerenoj protiv kuomintanških nacionalista pod vodstvom Chang Kai-sheka, odnosno na analoškoj simboličkoj razini sukob trockističkog naglaska na revolucionarnoj i trenutačnoj akciji i staljinističkog naglaska na disciplini.