Javno zdravstvo
Dinko Puntarić, Darko Ropac, Anamarija Jurčev Savičević

Posrijedi je izuzetno potrebno štivo koje će popuniti publicističku prazninu iz područja  javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Udžbenik se sastoji od 22 poglavlja. Sadržajem obuhvaća različita područja javnoga zdravstva. Na početku se govori o pojmu i konceptu javnog zdravstva, definiciji, ciljevima i novim područjima interesa javnoga zdravstva. Slijedi poglavlje o zdravlju i mjerilima zdravlja, što je otklon od uobičajenoga pristupa koji ima klinička medicina koja govori o bolesti i mjerilima bolesti. Zanimljivo je područje ocjene zdravstvenog stanja u kojemu su obrađeni razlozi, pokazatelji i postupak ocjene toga stanja.

Osobit značaj u području javnog zdravstva ima zdravstvena zaštita (načela, ciljevi, razine i mjere) pa je taj segment obrađen u posebnom poglavlju. Slijedi poglavlje o ustroju javnog zdravstva u Hrvatskoj, za što je nužno ostvariti neke preduvjete kao što su planiranje, financiranje, ekonomski aspekt funkcioniranja javnog zdravstva te pristup provođenju određenih aktivnosti. U vezi s tim obrađene su i javnozdravstvene intervecije. U cilju procjena značaja pojedine aktivnosti prikazani su javnozdravstveni prioriteti u Hrvatskoj: ističu se kardiovaskularne bolesti, zloćudne bolesti, šećerne bolesti, ozljede i dr. U javnozdravstvenom smislu za pojavu bolesti od velikog su značaja i životne navike (pušenje, prehrana, alkohol i droge te spolno zdravlje). Važan segment je zdravstveno stanje određenih populacijskih skupina poput dojenčadi i male djece, predškolske i školske djece, reproduktivno zdravlje žena, majčinstvo, invalidne osobe i dr. U vezi s procesom starenja populacije i porastom životne dobi stanovnika vrlo značajno područje interesa javnoga zdravstva je zdravlje osoba starije životne dobi. Treba istaknuti posebno poglavlje u udžbeniku koje se odnosi na neke nove javnozdravstvene izazove (nasilje, zlostavljanje, pedofilija, mobbing, siromaštvo i razne nove ovisnosti). Promjene okoliša nužno dovode do utjecaja na zdravlje izloženih osoba, što je opisano u posebnom poglavlju.

Pri kraju udžbenika u posebnom potpoglavlju prikazana je uloga i funkcioniranje vodećih svjetskih javnozdravstvenih organizacija s naglaskom na globalne javnozdravstvene prioritete. Nadalje, obrađeno je područje koje se odnosi na izvanredna stanja i javno zdravstvo te važnost komunikacije kako bi se izbjegla panika u društvu. Obrađeno je područje koje se odnosi na etiku u javnom zdravstvu o kojoj se do sada premalo govorilo i pisalo.

Struktura udžbenika i obrađena područja javnog zdravstva temelj su za diplomsku nastavu, a može biti vrlo korisna i u poslijediplomskoj nastavi. Osobito valja istaknuti da su urednici uspjeli okupiti respektabilan broj suradnika (40) koji su ujedno i vodeći stručnjaci, svaki u svom području javnoga zdravstva.