Temelji moderne Hrvatske : hrvatske zemlje u "dugom" 19. st. - Povijest Hrvata VI
Dosadašnji sintetski prikazi hrvatske povijesti, pa tako i »dugog« 19. stoljeća, najviše su bili usmjereni na prikazivanje političkih zbivanja i procesa i integracijskih ideologija, a gospodarski i društveni razvoj, kultura i vjerski odnosi obrađeni su manje temeljito, nerijetko tek kao dopuna događanja na političkoj sceni. Kao odraz tada prevladavajućih strujanja u domaćoj historiografiji, ali i drugačijih istraživačkih težišta u ranijim razdobljima, u tim sintezama nedostaju prikazi životne svakodnevice različitih društvenih slojeva, regionalna perspektiva te interpretacija zbivanja i procesa iz devetnaeststoljetne hrvatske povijesti na političkom, institucionalnom, gospodarskom, društvenom, kulturnom i vjerskom području u širem, međunarodnom, kontekstu.
Svakodnevni život i pogled na političke, gospodarske, društvene i kulturne procese iz regionalne perspektive predstavljeni su samo u sintetskim obradama pojedinih u vremenskom i teritorijalnom pogledu užih cjelina. Ova sinteza hrvatske povijesti u »dugom« 19. stoljeću u izdanju Matice hrvatske prati moderne trendove u sintetskoj obradi nacionalne povijesti i objedinjava sve navedene aspekte hrvatske prošlosti i predstavlja iskorak u metodološkom i koncepcijskom pogledu.
Mnogo je događanja, promjena i procesa koji su obilježili hrvatsku povijest u »dugom « 19. stoljeću bez čijeg se poznavanja ne može shvatiti ni hrvatska suvremenost. Slijedeći svekoliku heterogenost hrvatskih zemalja u 19. stoljeću, a sa željom da se čitateljima predstave glavne razvojne odrednice toga doba, ova je knjiga podijeljena u tri velike tematske cjeline. Prva cjelina daje opći pregled, odnosno temeljne razvojne sastavnice na općehrvatskoj razini počevši od osnovnih odrednica političke povijesti, preko institucija izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama, donosi prikaz strukture hrvatskoga društva uvažavajući regionalne posebnosti, prati nadalje širenje modernih političkih ideja i ideologija te nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj različitih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stoljeću, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni život stanovnika hrvatskih zemalja.
Druga tematska cjelina slijedi metodološki pristup primijenjen u prvoj cjelini i sve navedene aspekte povijesne stvarnosti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću istražuje i prati na razini pojedinih hrvatskih regija. Naposljetku, treća tematska cjelina prikazuje hrvatske zemlje u međunarodnom kontekstu, s težištem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom »dugog« 19. stoljeća bile državnopravno povezane ili su imale značajnije političke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.
Na kraju svakoga teksta donosi se izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najvažnijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izrađenih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne zanimljive ilustracije i grafikoni. Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika, mahom srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi. Otvorenost prema novim koncepcijama, suvremenim temama i pristupima svakako su glavne odlike ove knjige te se nadamo da ce ih prepoznati i čitatelji – od znanstvenika i studenata različitih humanistickih i društvenih disciplina do najširega kruga čitatelja zainteresiranih za hrvatsku povijest i baštinu.
O »dugom« 19. stoljeću pišu: Juraj BALIĆ, Tihomir CIPEK, Dalibor ČEPULO, Ljiljana DOBROVŠAK, Zoran GRIJAK, Zlatko HASANBEGOVIĆ, Željko HOLJEVAC, Arijana KOLAK BOŠNJAK, Mirela KREŠIĆ, Marino MANIN, Dragan MARKOVINA, † Tomislav MARKUS, Kristina MILKOVIĆ ŠARIĆ, Aleksandra MURAJ, Filip NOVOSEL, Robert SKENDEROVIĆ, Slavko SLIŠKOVIĆ, Dinko ŠOKČEVIĆ, Vlasta ŠVOGER, Marko TROGRLIĆ, Jasna TURKALJ, Josip VRANDEČIĆ, Božena VRANJEŠ-ŠOLJAN, Milan VRBANUS, Zdravka ZLODI, Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE i Dinko ŽUPAN.
