VETERUM SIMULACRA DEORUM
Prikazi drevnih božanstava
Rasprave, ogledi i prijevodi
Građa u ovoj knjizi nerijetko se popularizira u domaćim i stranim izdanjima, kao i sve češćim izložbama. Zainteresirala bi i mnoge naše čitatelje te privukla pozornost posjetitelja kada bi znali više o našim nalazištima i vrijednostima iz domaćih i stranih izvora.
Svakako treba istaknuti da se gotovo svi tekstovi temelje na autoričinim novim interpretacijama, a nove spoznaje mijenjaju sliku kulta, ne samo na našim prostorima u rimsko doba, nego i na tlu čitavog Rimskoga Carstva (primjerice utvrđivanje činjenice da su žene bile članice kultnog rimskog kolegija dendrofora na temelju novog čitanja natpisa iz Pule, a dosad kao takve nigdje nisu potvrđene). Koristan je i autoričin pregled povijesti kulta božice Kibele i njezina miljenika Atisa, kako u ishodištu, Frigiji, tako i na hrvatskome povijesnom prostoru. Novi prijevodi napose su dragocjeni jer znanstvenicima različitih disciplina nude nove informacije te široj publici postaju zanimljivo štivo.
Izdanje korisni svima koji se bave arheologijom, antičkom poviješću i poviješću umjetnosti. Ali i klasičnom filologijom i komparatistikom te njihovim brojnim studentima. Iz parloženoga rukopisa očito je da autorica dobro poznaje relevantnu domaću i inozemnu literaturu. Štoviše, priložene su i potrebne stručne bibliografije.
INGA VILOGORAC BRČIĆ (Mostar, 1977) Završila je klasičnu gimnaziju u Splitu te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i latinski jezik te rimsku književnost.
Godine 2002-2003. predavala je latinski jezik u Gimnaziji u Mostaru. Od 2003-2008. radila je u Matici hrvatskoj isprva kao lektorica i korektorica, a kasnije i kao izvršna urednica. Doktorirala je 2012. na poslijediplomskom studiju hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od veljače 2008. radila je kao znanstveni novak – asistent pri projektu ''Dalmacija i bečke središnje institucije u 19. stoljeću'' (nositelj dr. sc. Marko Trogrlić) na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od prosinca 2011. znanstvena je novakinja na projektu ''Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: teorija, praksa priručnici'' (nositelj dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić) na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Godine 2013. stekla je naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta na Sveučilištu u Splitu.
Uz rad na matičnom Fakultetu sudjelovala je u nastavi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Studijski je boravila u Rimu, Ljubljani i Leidenu. Suorganizatorica je seminara za mlade “Salonae longae. Od antičke Salone do humanističkog Splita”. Izlagala je na četiri međunarodna i više domaćih znanstvenih skupova.
Autorica više knjiga (Splitske crkve, Ex libris, Zagreb 2005; Slavna žena Klaudija Kvinta, Ex libris, Zagreb 2009; Hrvatska i Unesco, Ex libris, Zagreb 2010; s Petrom Selemom, Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Signa et litterae III, zbornik projekta ''Mythos – cultus – imagines deorum'' Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: FF Press 2012; Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia I, Signa et litterae V, zbornik projekta ''Mythos – cultus – imagines deorum'' Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: FF Press 2015; Churches of Split, Exlibris, Zagreb 2016)
