Srednjovjekovna Bosna - pretisak
Nada Klaić

Srednjovjekovna Bosna

Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.) - pretisak iz 1989 sa kazalom imena.

Ovaj posmrtno objavljeni tekst jedino je djelo Nade Klaić (1920-1988) u cjelini posvećeno srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Knjiga je prvi put tiskana 1989. u nakladi Grafičkoga zavoda Hrvatske, a 1994. objavljeno je i njezino nepromijenjeno drugo izdanje. Zbog aktualnosti teme i autoričine izvorne interpretacije povijesti srednjovjekovne bosanske države i njezinih odnosa sa susjednim zemljama i danas postoji živo zanimanje javnosti za ovom knjigom što opravdava njezino treće izdanje. Iako u osnovi prati kronologiju, sadržaj Srednjovjekovne Bosne nije koncipiran poput tradicionalno strukturirane historiografske sinteze nego je podijeljen na pet problemskih poglavlja u kojima autorica raspravlja s relevantnim interpretacijama dotadašnje historiografske literature i polemizira s mišljenjima pojedinih povjesničara. U fokusu njezina istraživanja je razdoblje od početka političke organizacije na bosanskom prostoru u osvit 12. stoljeća do Tvrtkove krunidbe 1377. Pritom se glavna pitanja odnose na uvjete i tijek formiranja srednjovjekovne bosanske države ili, kako se to u knjizi naglašava, na začetke političke organizacije na prostoru Bosne te na odnose bosanske države i njezinih vladara prema ugarskoj kruni...

U svojoj analizi autorica načinje i krucijalni problem takozvane heretizirajuće terminologije ugarskih i drugih zapadnih izvora u kontekstu ugarsko-bosanskih odnosa što je do pojave njezine knjige uglavnom bilo zanemarivano u historiografskim istraživanjima. Dapače, ta je stigmatizirajuća terminologija nekritički preuzimana i korištena te je postala okosnica stereotipa o Bosni kao „heretičkoj“, „patarenskoj“ i „bogumilskoj“ zemlji. S druge strane, uočljiv je recentni paradoks da se teza o samostalnosti bosanskog vladara, koji je činom proglašenja Bosanskog kraljevstva 1377. „božjom milošću došao do krune“, u novije vrijeme koristi u sklopu politikantskoga koncepta bošnjačkoga unitarizma. Sadržaj ove knjige i protuideologijski etos Nade Klaić nipošto ne daju za pravo takvim tumačenjima.

                S obzirom na autoričin rukopis i okolnosti objavljivanja prvoga izdanja u vrijeme njezine bolesti i smrti, ovaj je put trebalo poduzeti neke stručne i uredničke intervencije kojima bi se sadržaj knjige učinio preglednijim i lakšim za korištenje. Pritom prvenstveno mislimo na ujednačavanje terminologije i onomastičkoga sustava, odnosno na precizniju identifikaciju pojedinih magnata i vladara, osobito onih s istim imenima kojima u izvorniku nisu pridodani brojevi. Također, djelo bi se u znanstvenome smislu obogatilo ujednačavanjem i upotpunjavanjem bilježaka uz tekst i izradom cjelovitoga popisa korištenih izvora i literature. Međutim, ovi bi zahvati iziskivali dodatno vrijeme i sredstva pa ni ovaj put nisu učinjeni. Odlučili smo se tek za izradu detaljnijega kazala imena kojim su obuhvaćeni i citirani autori. Time smo donekle ublažili nedostatak popisa izvora i literature, a čitateljima smo omogućili da razriješe eventualne nedoumice oko identiteta pojedinih osoba (napose velikaša i vladara) kao i njihovo lakše pronalaženje u tekstu.                                                                                                                                                                                  Stjepan Ćosić