Odlomci jednog napuštenog dela o mogućem republikanskom ustavu u velikoj državi
Benjamin Constant

Ovo djelo B. Constan pisao je petnaestak godina, u razdoblju koje je presudno obilježio Brimerski prevrat. O tome što je napisano prije, a što poslije državnog udara, uglavnom bi se dalo zaključiti na osnovi aluzija na tekuća zbivanja.

Cilj Constanovog djela, kao što je i sam tvrdio, bio je donošenje ustava za jedno društvo čiji bi pripadnici uživali najveću moguću slobodu, a to što bi bio baš republikanski proizlazilo je iz uvjerenja da je republika jedini režim kadar omogućiti ostvarenje ovog cilja. Ali, posvećujući se tom poslu, očigledno ga čvrsto odlučio ostvariti i sistematski provesti, bio je istovremeno i duboko svjestan onoga što je taj napor značio u projekciji vremena, u povijesnoj perspektivi, velikoj perspektivi povijesti čovječanstva, jer zalagati se za republiku u to doba značilo je ne samo slijediti neposredan i nagonski poriv za slobodom, već također podariti njezinom životu i jedan povijesni smisao. Republika, koja će osloboditi ljude svih okova, predstavljala je za njega jedno dovršavanje, posljednju stepenicu u stoljetnom uspinjanju. Upravo u takvom dvostrukom uvjerenju napisane su i ove stranice, i ukoliko bismo se željeli u potpunosti identificirati s njihovim autorom, morali bismo ih čitati ne izbjegavajući niti jednog trenutka to njihovo dvostruko određenje.

Te dvije nerazlučivo povezane vjere-vjera u slobodu i vjera u napredak-nadahnule su ovo mladenačko djelo i niti jednog trenutka nisu prestajale usmjeravati djelovanje i misao ovog važnog sudionika Francuske revolucije, koji je i pred samu smrt osjetio da može s punim pravom izjaviti: “40 godina branio sam isto načelo, slobodu u svemu…”