Nelagoda u kulturi 21. stoljeća
Darko Marčinko (ur.), Vlasta Rudan (ur.)

Ova knjiga nije samo obični zbornik radova pozvanih predavača. Ona je štivo udžbeničkog karaktera, jer na širi i sveobuhvatniji način pristupa problemu nelagode ne samo u kulturi suvremenog svijeta. Inspirativna je, vješto posložena, izbalansirana i usklađena te tako postaje djelo trajne vrijednosti. Namijenjena je ne samo psihoterapeutima nego i svim drugim stručnjacima u području mentalnog zdravlja.

Knjiga je, s jedne strane, repetitorij Freudova rada u zadnjem razdoblju života, kompilacija postfreudovskih teorija, ali i izvor novih ideja i koncepata o nelagodi (nesreći) suvremenog društva. I zbog toga će se čitati sada, ali i s vremenskim odmakom. Ta usporedba bit će svakako zanimljiva.

Urednici se duhovito poigravaju s naslovom koristeći naziv Freudove predzadnje knjige, nastale 1930. Razumijevajući kompleksnost kulture i nelagodu koja iz nje izvire kako na intrapsihičkoj, tako i interpersonalnoj razini, Marčinko i Rudan pozvali su 8 autora da napišu svoje viđenje nelagode u suvremenom svijetu. Tako je nastala vrlo raznolika knjiga s glavnom poveznicom – nelagodom u kulturi, ali i svijetu uopće.

prof. dr. sc. Dražen Begić

Urednici i autori ove knjige: „Nelagoda u kulturi 21. stoljeća – psihodinamska rasprava“ ujedno i istoimenog skupa donose nam niz tekstova koji s psihoanalitičkog (psihodinamskog) kuta gledišta promatraju što se događa u suvremenoj kulturi, zapravo u društvu.  Stoga je ova knjiga ne samo pogled na kulturu, u užem smislu riječi, nego i psihodinamski pokušaj tumačenja zbivanja u suvremenom svijetu.

Danas društvo obiluje brojnim idealima, norme su se promijenile, svaki kutak svijeta je elektroničkim medijima svakomu dostupan u sekundi. Virtualni svijet postaje također objekt naše emocionalne investicije. Pogled na obitelj kao temeljnu jedinicu društva se mijenja. Pitanje normiranja i društvenih normi je drugačije, danas je zaštitna uloga srama potpuno promijenjena. Psihoanaliza će nam dati odgovore zašto i kako. Međutim, koji je smisao ovih promjena kao i koji je naš smisao? Nažalost, na pitanja smisla psihoanaliza nam ne može dati odgovore.

prof. dr. sc. Dalibor Karlović