Tranzicija i kulturno pamćenje
Virna Karlić, Sanja Šakić, Dušan Marinković (ur.)

Knjiga okuplja radove izložene na međunarodnom znanstvenom simpoziju "Tranzicija i kulturno pamćenje", održanom u studenom 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Četrdesetak povjesničara i teoretičara književnosti, lingvista, filozofa, kulturologa i drugih stručnjaka iz područja društvenih i humanističkih znanosti raspravlja o raznim aspektima tranzicije u književnostima zemalja bivše Jugoslavije, kulturi sjećanja i odnosu prema prošlosti, jezičnoj i obrazovnoj politici te brojnim drugim temama.

'Tranzicija' je najčešće korišten pojam kojim se označavaju promjene u istočnoj i jugoistočnoj Europi, međutim on nije u svim tekstovima ovoga zbornika upotrijebljen u istome smislu - terminološku raznolikost uredništvo nije smatralo preprekom, već polazištem za raspravu.

Prelazno razdoblje nakon raspada socijalističkog sustava, koje karakterizira prelaz iz planskog u tržišno gospodarstvo i nastanak višestranačkih demokratskih država, proizvelo je i svojevrsni pojmovni kaos zbog toga što se za njegovu polaznu točku ne uzima samo pad Berlinskoga zida 1989. godine ili raspad Jugoslavije. Stvarni početak tranzicije valjalo bi, kao što upozoravaju brojni suvremeni teoretičari, potražiti u daljoj prošlosti, a ne samo u raspadu socijalističke države.

U zborniku "Komparativni postsocijalizam. Slavenska iskustva" (2013) urednica zbornika Maša Kolanović upozorava na povijesnu dimenziju pojma tranzicije te uočava da granice među pojmovima poput tranzicije, postsocijalizma, postkomunizma i postkolonijalizma potiču rasprave, a da je stroge granice i razlike među njima teško uspostaviti. Problematičnost konačnog produkta tranzicije autorica uočava u njezinom neizvjesnom ishodu te zorno pokazuje da početak i kraj ovoga procesa nisu razumljivi sami po sebi. Socijalizam i tranziciju Kolanović ne promatra u njihovom suprotstavljanju i međusobnoj isključivosti, nego smatra da je oštra podjela između dvaju sustava proizvod ratnih događanja: "Trauma ratnih događanja s početka 90-ih koja oštro dijeli ta dva sustava, u domaćoj je sredini zaslužna za proizvodnju narativa o diskontinuitetu i dvama nespojivim svjetovima u kojima kao da nikada nisu živjeli isti ljudi."