Grad (ni)je kuća
Ana Šverko

Knjiga na potpuno nov način prikazuje odnos Dioklecijanove palače i suvremenog
grada. Javni prostor palače i grada koji je oko nje izrastao autorica sagledava kroz povijest te analizom Palače kao arhitektonsko-urbanističkog modela, kao i njezina značenja i položaja u suvremenom kontekstu definira ključne problem funkcioniranja javnog prostora grada i nudi teorijski pristup za integraciju urbane matrice u suvremeni život. Tako jedna povijesna priča, promatrana u kontekstu cjelovitog funkcioniranja grada, postaje dio promišljanja suvremenog urbanog života.

Do sada nismo imali slično djelo posvećeno jednom spomeniku povijesne baštine, a istodobno i gradu čiji nedjeljiv dio predstavlja, promatranom kroz nekoliko ključnih fenomena: urbanizam,projektiranje, urbani životni stilovi, identitet, javnost, prostor. Stoga je knjiga Grad ni(je) kuća originalan znanstveni doprinos ne samo struci, već kulturnoj čitalačkoj javnosti čiji je interes usmjeren na spoznaje o važnosti kulturnoga dobra i njegove percepcije u suvremenom kontekstu. Od iznimnog je značaja za studente i mlade stručnjake čija su usmjerenja vezana uz budućnost gradova,upravo u periodu u kojemu se formira njihov odnos prema prostoru.

…Ako se za neki grad može reći da je ujedno i kuća, onda je to zasigurno Split. Mnogo toga u njemu daje osjećaj zaštite, kao što pruža i sama kuća. Dioklecijanova palača zaštićena je brdom Marjanom, a grad i njegovu okolicu štite planine Kozjak, Mosor i Biokovo. Grad zapravo predstavlja Dioklecijanova palača, a njegovo je srce sam središnji trg – antički Peristil. Peristil je pritom, baš kao i sama Palača, okružen funkcionalnom arhitekturom harmoniziranom s iznimnim arhitektonskim monumentima. Suživot suprotnosti i vješta igra mjerila – od kuće do grada, pa i šireg teritorija – definirali su snažnu identitetsku odrednicu Splita. O njoj na suptilan način progovara ova knjiga. Specifičnosti urbane povijesti i monografije Splita stvorile su snažnu identifikacijsku vezu prostora i njegovih stanovnika. Pomna i nadahnuta analiza provedena kroz ovu knjigu stoga postavlja temelje za osnaživanje te identitetski vitalne veze, baš kao što promišlja i modele za nadograđivanje potencijala ovog grada kroz disciplinu urbanističkog projektiranja.

(iz Recenzije: prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, arhitektica)