Koga briga za klimu
Jelena Puđak

K sociologiji klimatskih promjena

Suvremeni svijet i suvremena društva reproduciraju se tako da sustavno proizvode sve više stakleničkih plinova. Ljudska rasa globalno zagrijava svoj planet. Polako ali neizbježno, sve to vodi klimatskim promjenama koje već sada imaju za posljedicu ekstremne pojave, sušu, poplave, toplotne udare, velike materijalne štete. Živimo u "visokougljičnim" društvima, živimo na način koji na duge staze nije održiv. Mari li tko za to? Deklarativno, da. Zabrinutost raste, ali ponašanje ostaje manje-više isto. Nepametno i destruktivno. Doista, koga briga za klimu?

Premda još nije služeno konstituirana kao posebna sociologija, sociologija klimatskih promjena ubrzano nastaje. Predmet joj očito ne nedostaje. Kako promjena nabolje ovisi o promjeni pojedinačnog i društvenog načina mišljenja i djelovanja, sociologija itekako ima što ovdje reći.

Mlada hrvatska sociologinja Jelena Puđak pridružuje se ovom knjigom sociologijskom spoznajnom trudu da se dokuči koje promjene u "mind setu", u društvenim odnosima i "zaključanim" sustavima, u interesima i vrednotama te ponašanju socijalnih aktera valja prepoznati i provoditi kako bismo krenuli prema "niskougljičnim društvima". Prateći rad Jelene Puđak desetak godina skloni smo ustvrditi da je autorica pionir nastajuće sociologije klimatskih promjena u Hrvatskoj, a ova knjiga pionirski pothvat vrijedan poštovanja. I čitanja!

Prof. dr. sc. Vladimir Lay

Iz recenzija

Zaključci koji proizlaze iz istraživanja predstavljenog u ovoj knjizi značajan su doprinos razumijevanju bitnog i aktualnog društvenog procesa donošenja i operacionalizacije klimatske politike u društvu (...) posebno u kontekstu istraživanja društvenih aktera koji se pozicioniraju kao prepreka, odnosno kao promotori razvoju mjera suzbijanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Akademik Ivan Cifrić

Radi se o istraživanju (...) koje promovira jedno, do sada u Hrvatskoj zanemareno ili nepostojeće potpolje sociologije, sociologiju klimatskih promjena. Korištenjem kvalitativne metodologije rad se ističe ne samo u dubini i detaljima istraživanja fenomena, već i u tome što svojim korektnim pristupom i zanimljivom analizom rezultata doprinosi afirmaciji te metodologije u području društvenih znanosti u Hrvatskoj.
Klimatske promjene kao znanstveno područje bavljenja iznimno su kompleksan fenomen. U svojoj prirodi zahtijevaju interdisciplinaran pristup, no također i mogućnost iznošenja nalaza i preporuka na popularnoznanstven način jer je tema previše važna, a da ne bi bila jasna i dostupna i ekspertnoj i laičkoj javnosti. Upravo ova znanstvena studija doprinosi u oba smisla.

Doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković