Malo mjesto na Haitiju
Lyonel Trouillot

Roman Malo mjesto na Haitiju (La belle amour humaine) nismo mogli prevesti doslovno − već na prvi pogled izgledalo bi banalno, potrošeno, preobično: „Lijepa ljudska ljubav“. Posebice u naše vrijeme kad se riječ „ljubav“ toliko često odmiče od svojega pravog značenja, od svoje sakralnosti ili posvećenosti, pa bila i karnalna, te upleće u surječja koja više odgovaraju kakvoj senzacionalističkoj novinskoj aferi ili koja prate takozvane celebrities. Stoga smo se odlučili nazvati ga Malim mjestom na Haitiju.
Haiti, kazuje autor, otok je proklet, ali i otok blagoslovljen. Sve dakako ovisi o tome kako se na nj želi gledati. Istina, riječ je o malom mjestu Anse-à-Fôleur, malom ribarskom naselju na sjeverozapadu karipskoga otočja, „utočištu šačice nesretnih i razbaštinjenih ljudi“. Tek što je prispjela iz Zapadne Europe, Anaïse zatraži od svoga vodiča Thomasa da je odvede do toga mjestašca. Mladić prigovara stvavovima ljudi koji ga kao turisti posjećuju, što zbog željenih afera, što zbog „ostvarenja svojih snova“, kako bi pomogli nesretnom stanovništvu, no ipak je iz haićanske prijestolnice Port-au-Prince odvodi taksijem u Anse-à-Fôleur, seoce nalik na izgubljeni raj, gdje će mlada djevojka pronaći i upoznati životne tragove svoga oca „koga je jedva poznavala“, i razotkriti tajnu nestanka svoga djeda, možda izgraditi svoju obitelj. Izvan svoje potrage i u tijeku priča što ih pažljivo sabire, Anaïse sluša koliko su među izvornim stanovnicima prijeko potrebni bratstvo i solidarnost kako bi se mogli boriti protiv nezasitnih apetita onih koji vjeruju da zapravo svijet posve njima pripada. Zauzetim lirizmom Lyonel Trouillot ispituje slučajnost životnih sudbina. Dakle, na lijepu karipskom otoku mlada žena istražuje tragove prošlosti vlastita oca, na tom otoku želi stvoriti svoju obitelj: to je humanistička i politička pripovijest velikoga haićanskog pisca Lyonela Trouillota.
Ne pita se autor slučajno − odnosno neizravno pita svoga čitatelja, svakoga od nas: „Što učiniti od naše prisutnosti u svijetu?“, ma gdje se nalazili, na Sjeveru ili na Jugu, bili rođeni bijeli ili crni, bili moćni ili jadni, bili bogati ili siromašni. Temeljno pitanje ljudskoga opstanka stoji pred svakim čovjekom: „Zašto živiš?“